Kada sam došla s vrijednim poklonom za svekrvu, očekivala sam da će izreći ono najpoželjnije mišljenje. Ali ona je samo glumila da ne razumije nikakve nagovještaje.

Ja sam rodom iz sela, ali nakon srednje škole otišla sam studirati u grad i tamo ostala. Još prije vjenčanja moji su mi roditelji kupili jednosoban stan u kojem sada živimo. U početku smo bili presretni što imamo svoj vlastiti prostor, ali sada nam je s dvoje djece jako tijesno u jednoj sobi. To razumiju i moji roditelji i roditelji mog muža. Samo što su moji roditelji već učinili sve što su mogli – kupili su mi stan, dok svekrva ne želi pomoći.

Ona živi sama u prostranom dvosobnom stanu, a njezina majka, baka mog muža, također živi sama u istom takvom stanu. Logično bi bilo da se njih dvije presele i žive zajedno; tada bi se jedan stan oslobodio i mi bismo riješili svoj stambeni problem.

Prije nekoliko dana moja svekrva slavila je svoj 55. rođendan. Došli smo s poklonom – darovali smo joj novu perilicu rublja, onu koju je dugo željela. Nadali smo se da će nam i ona napokon dati dugo očekivani poklon. Ali svekrva je šutjela, pa je moj muž prvi pokrenuo razgovor. Predložio je majci da preuzme baku k sebi, a nama prepusti bakin stan. Obećali smo da će novac od najma našeg jednosobnog stana ići njoj.

Svekrva je kategorički odbila i rekla da želi živjeti mirno u starosti, a ne prilagođavati se svojoj majci (baki je sada 78 godina). 

Rekla je da, ako želimo veći stan, možemo prodati naš stan i bakin, kupiti trosoban i uzeti baku k sebi.

Takva opcija mi ne odgovara iz dva razloga: ne želim prodati svoj stan jer bi onda postao zajednički, a također ne želim živjeti s muževom bakom dok ima kćer. Zašto one ne bi živjele zajedno? Pa to su majka i kći! Kakvi su to čudni ljudi?

Moji roditelji na selu cijeli su život proveli s tatinom mamom. Bilo je svega, ali nikada se nisu žalili, a baka je puno pomagala oko kućanstva i živjeli su složno.

Iznenadilo me i to što je svekrva rekla meni i mom mužu da će, kada više ne bude mogla živjeti sama, onda doći k nama, a njezin stan ćemo moći iznajmljivati. Dakle, sada će svekrva živjeti za sebe, a kasnije ćemo je mi uzeti i brinuti se o njoj.

Bojim se da će tako i biti, jer je moj muž nikada neće napustiti. Usput, baka također ne želi živjeti ni s nama ni sa svekrvom. Takvi su naši rođaci. Kako riješiti naše stambeno pitanje – još uvijek nije jasno.